Izborni program za period 2020.-2024.

Savez za bolju budućnost BiH (SBB) želi transparentno i planski raditi. S tim ciljem namjeravamo da na osnovu ovog izbornog programa za Lokalne izbore 2020. godine usvojimo strateški dokument kojim će se planirati sve aktivnosti za mandatni period 2020.-2024. Taj dokument će biti vrlo egzaktan sa rokovima realizacije planiranog. Na osnovu toga će se raditi godišnji programi rada, a građani će putem medija moći pratiti stepen realizacije planiranog. Nakon okončanja mandata načelnika i općinskog vijeća imat će se jasan pregled realiziranog i na osnovu toga će se moći realno izmjeriti učinak kako načelnika, tako i općinskog vijeća.

To je transparentan, savremen i odgovoran pristup u izvršavanju prava i obaveza vlasti na lokalnom nivou.

Izborni program (16.10.2020. godine)

Vodeći se motom „Na mladima svijet ostaje“, bitno je mladima obezbijediti sigurnu budućnost, kako bi oni ostali u BiH. Sve više mladih napušta Bosnu i Hercegovinu, u potrazi za boljim uslovima života. No, ako svi budu razmišljali na taj način, gledajući dugoročno, na kome će ostati BiH? Kako bismo unaprijedili standarde mladih i potakli ih na ostanak, bitno je obezbijediti im sigurnost. Danas siguran krov nad glavom, garant je za sigurnost porodice. Vodeći se time, nastojat ćemo iz budžeta Općine osigurati sredstva za pomoć mladima u stambenom zbrinjavanju. Tako bismo osigurali 50 %  sredstava od ukupnog iznosa stana, mladim bračnim parovima koji ispunjavaju postavljene kriterije, koje bismo kasnije i odredili. Ti uslovi bili bi da mladi bračni parovi su u braku tri i više godina, da nemaju više od 35 godina starosti i slično… Ovim bi se dugoročno riješio problem mladih bračnih parova koji nisu stambeno zbrinuti u vlastitoj kući, nego žive sa jednom ili više porodica. Bazirajući se na životne standarde građana, primanja i mjesečna izdvajanja za život, smatramo da bi se ovom odlukom u mnogo čemu doprinijelo boljem životnom standardu mladih i intenziviranju stanogradnje u Kalesiji.

Kako bismo smanjili broj nezaposlenih osoba na području Kalesije, te zaustavili odlazak mladih, jedna od ideja jesu i poticaji za zapošljavanje i samozapošljavanje nezaposlenih osoba. Cilj je da se broj nezaposlenih u Kalesiji svede na minimum. Omogućiti veća sredstva iz Budžeta kako bi došlo do ispunjenja ovog cilja. Cijeneći kreativne ideje, pomagat ćemo u ispunjenju snova svih onih koji budu željeli ostvariti vlastiti biznis. Osim finansijski, neophodna je i potpora u savjetodavnom smislu, koju ćemo također nastojati pružiti svima onima koji to budu željeli. Znamo da javni pozivi često nisu transparentni i završavaju u neefikasnostima, što mi nećemo dozvoliti. Iako ove mjere ne rješavaju duguorčno problem nezaposlenosti, trudit ćemo se da suštinski riješimo probleme tržišta rada, tako što ćemo aktivno raditi na stvaranju povoljne poslovne klime, unapređenju politike obrazovanja i adaptiranju zakonskih rješenja u oblasti rada kako bi bila u skladu sa savremenom poslovnom i tehnološkom stvarnosti. Prevencija i smanjivanje disbalansa u vještinama kao i adresiranje problema dugoročne nezaposlenosti kroz aktivne mjere izgleda kao veliki izazov, ali moramo biti iskreni i priznati da nismo nikada ni pokušali. Barem ne na pravi način, ovo je prilika za to.

Deficitarna zanimanja iako tražena na tržištu rada, iz godine u godinu upisuje sve manji broj učenika. Svi vođeni idejom odlaska iz BiH mahom upisuju srednje škole s kojima bi mogli raditi u inostranstvu kao što su elektrotehnička i medicinska. Stipendiranjem deficitarnih zanimanja i obezbjeđivanje prakse srednjoškolcima, koja bi im kasnije obezbijedila i siguran posao, moglo bi biti jedno od rješavanja problema odlaska mladih iz BiH, samim tim i iz Kalesije. Ovom odlukom bili bi stipendirani svi učenici sa liste deficitarnih zanimanja koje je utvrdila Vlada TK, i to od prvog do završnog razreda srednje škole. Stipendije bi bile dalja stimulacija učenicima za dokazivanje. Stekli bi naviku rada, zarade, te jednim dijelom umanjili troškove roditelja, koji im daju novac za džeparac.

Kalesija je u zadnjih nekoliko decenija prepoznata kao izvor kvalitetnih sportista u više  timskih sportova, a posebno u fudbalu i odbojci. Izdvajanja za sportske timove ali i individualne sportiste planirano je svake godine u Budžetu Općine, ali za još veći napredak u sportu neophodna su i veća izdvajanja. Do sada se budžetski novac dijelio „na ruku“, onako kako je nekima odgovaralo da dobije određeni dio. Neophodno je ravnomijerno rasporediti sredstva, kako bi svaka oblast sporta napredovala u jednakom smislu. Kako bi se stanje poboljšalo neophodo je obezbijediti i adekvatna mjesta na kojima mlade nade sporta mogu vršiti pripreme za sportska takmičenja. Jedan od ciljeva je završiti sportsku dvoranu. Individualni sportisti su zanemareni. Sa svojim medaljama očigledno nisu bitni nikome. Nikome nisu ni poznati, a ostvaruju sjajne rezultate. O mladim nadama treba govoriti, treba im pružati podršku i u finansijskom smislu kako bi ostvarivali još bolje rezultate.

Jako bitna skupina ljudi, a pomalo zaboravljena zbog svojih godina, svakako jesu osobe treće životne dobi. Godine rada koje su iza njih uslovile su sada takvoj vrsti života da se osjećaju zanemareno i zaboravljeno. Jednom strategijom koju bismo napravili osigurali bismo kvalitetniji život jednoj od najranjivijih skupina ljudi. Ova strategija podrazumijevala bi različite projekte kao što je borba protiv samoće, borba za kvalitetniji život, ali i mnoge mjere ugradnje pomagala na trotoarima, na trgovima i druge projekte… Organizovanje određenih vidova zabava za osobe treće životne dobi, obilježavanje 01. oktobra – Međunarodnog dana starijih osoba, organizovanje jednog vida „Vijeća osoba treće životne dobi“, u kojem bi učestvovale sve starije osobe sa područja Kalesije, i gdje bi razmjenjivale svoja iskustva i ideje. Gdje bi predlagale određeni vid izmjena, zaključivale šta im u Kalesiji treba, šta im smeta, nedostaje, te takve inicijative kao jedno Vijeće, upućivale na razmatranje u Općinu… Oni ne smiju biti zaboravljeni i trebaju veliku posvećenost lokalne zajednice, kako bi se smatrali važnima i kako bi i njihove odluke ugledale svjetlo dana. Upravo jednom ovakvom Strategijom to bismo i postigli.

Stare i iznemogle osobe, socijalno ugrožene, ili nepokretne, nekada nemaju mogućnost odlaska ljekaru, iako im je zdravstvena njega od ključnog značaja. Kako bismo unaprijedili zdravstveni sektor i kako bismo poboljšali usluge zdravstva, planiramo uvođenje kućnih posjeta. Sve osobe koje nemaju pristup ljekaru, javljanjem telefonom u centar Hitne medicinske pomoći ili pozivom porodičnog ljekara, dobile bi svoju zdravstvenu njegu u vlastitoj kući. Kućnim posjetama ljekara, onima kojima je ona od izuzetne važnosti, mnogo bi se olakšao život osobama kojima je zdravstvena pomoć neophodna, a koje u svim momentima u kojima im je potrebna, ne mogu doći do nje. Time bi se smanjile i gužve u zdravstvenim ustanovama. Uvođenjem ove novine u zdravstveni sektor, došlo bi i do povećanja broja medicinskog osoblja, samim time i smanjenja nezaposlenosti. Usluge bi bile kvalitetnije, smanjen bi bio rizik i od zaraze mnogim bolestima i virusima. Pacijenti se ne bi morali izlagati dodatnim rizicima od obolijevanja, ne bi morali napuštati kuću, tražiti prevoz do ljekara i sa ionako minimalnim penzijama plaćati isti, a dobili bi kvalitetnu uslugu i očuvali zdravlje. Također, u cilju zaštite porodilja i novorođenčadi putem patronažne službe nastavilo bi se pružanje njege i savjeta porodilji po izlasku iz porodilišta u kućnom okruženju.

Neophodno bi bilo napraviti kvalitetnu medijsku prezentaciju Turističke zajednice Kalesija, te u njoj navesti sve ljepote koje posjedujemo, a za koje se ne zna. Turizam bi na području naše Općine mogao doživjeti ekspanziju dobrom promocijom. Kada bi se više okrenuli oko sebe i pogledali kakvim smo sve ljepotama okruženi, ne bismo puno razmišljali o drugim gradovima i gradskoj buci. Priroda koja nas okružuje pruža nam mir. Daleko od gradske buke mogli bismo uživati sa svojim porodicama. S toga je neophodno urediti izletišta, očistiti divlje deponije smeća, više pažnje posvetiti prirodnim ljepotama i očuvanju okoliša. Priroda je neiscrpno bogatstvo ukoliko bismo znali cijeniti njene potencijale, i ukoliko bismo radili na njihovom unaprjeđenju. Ruralni turizam na području Kalesije također ima potencijala. Njime bismo očuvali našu kulturu i tradiciju. Mlade podstakli na ljepote naše domovine, da ih i u budućnosti čuvaju i šire. Koje se još mjesto može pohvaliti činjenicom da ima svoje sopstvene zvuke? U Bosni i Hercegovini Kalesija je takavo mjesto, a ono po čemu je poznata na Balkanu i šire su upravo „Kalesijski zvuci“. Kako riječima opisati  nešto tako specifično? Ono što Kalesiju čini posebnom na ovim prostorima je i mali sportski aerodrom koji ima veliki potencijal u području sportskog zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini. S obzirom da  je jedini sportski aerodrom na ovom području veliki je broj članova iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, a sve aktivnosti su objedinjene u Aero klubu Tuzla. Međutim, ovaj potencijal nedovoljno je iskorišten i nije prepoznat. Ovu ponudu trebalo bi uvrstiti u turističku ponudu Kalesije. Ove nabrojane, samo su neke od mnogih potencijala koje Kalesija ima, a koji bi se mogli uvrstiti u turističku ponudu.

Znamo da mnogo građana sa područja Kalesije živi u inostranstvu. Iako daleko od svojih kuća i porodica mjesto gdje su rođeni ostaje im u srcu. Budući da nam se bliži i Nova godina, zimski godišnji odmori, kada dijaspora i dolazi, planiramo u Kalesiji organizovati manifestaciju koja bi ujedinila sve građene. Za one koji žive van domovine, ovakve manifestacije su drage i potrebne za jačanje veza sa zavičajem. Sretni su kada dođu u rodni kraj i prenose drugima ono što se dešava ovdje u vrijeme praznika, a ovakvom manifestacijom zaista bi mogli prenositi nezaboravne priče i uspomene. U okviru manifestacije koja bi trajala nekoliko dana, bio bi organizovan bazar sa domaćim proizvodima, prezentacija bosanskih jela, tradicije, umjetnosti, gdje bi naši građani sve to pripremili i prodavali… Bio bi organizovan i biznis forum o pomoći dijaspore u razvoju Kalesije, veče folklora i sevdaha, te upriličen doček Nove godine. Zaista, to bi bio sadržajan kulturni i zabavni program uz raznolikost svih događaja prilagođenih svakoj skupini građana. Kalesija bi u tim danima bila centar kulturno-tradicionalnih zbivanja, a sve sa ciljem da približi građane jedne drugima, da se ovdje osjeti duh jedinstva i zajedništva…

Potpuno je jasno da je otvorena i transparentna javna uprava neophodna da bi svi procesi u BiH, pa tako i u našoj Općini bili efikasniji, a samim tim bi i ukupan ekonomski, socijalni, politički život dobio na kvalitativnoj dinamici. Činjenica je da se u administraciji popunjavaju upražnjena mjesta bez planiranja stvarnih potreba i prioriteta, a mjere koje se preduzimaju imaju malo efekta da motivišu službenike da se bolje ponašaju. Uprkos tome što postoje programi za usavršavanje menadžera, standardne vještine koje bi služile kao osnova za testiranje njihovih sposobnosti u administraciji nisu definisane. Iako se službenici upozoravaju da oni upravljaju javnim dobrima i u službi građana, zbog nepostojanja mehanizama sankcionisanja i nagrađivanja na osnovu rezultata, javno povjerenje u administraciju je veoma nisko, kao i njihova efikasnost. Neophodna je potpuna profesionalizacija osoblja, jačanje menadžerskih kapaciteta, kao i bolje strateško organizovanje procesa donošenja odluka, što ćemo nastojati primijeniti.

Činjenica je da sve više mladih bračnih parova se odlučuje da nema djecu, ili da ima samo jedno dijete. U BiH je u prvoj polovini godine registrovano 11.993 živorođene djece, što je manje za 6,03 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Jedan od uzroka tome je sigurno i ekonomska situacija. Parovi koji nemaju dovoljno uslova za normalan život najčešće se odlučuju da nemaju djecu. S druge strane, oni koji su zatrpani poslovnim obavezama, odlučuju se na samo jedno. Gledajući s emocionalne strane, odričući se svega uskraćujemo sebi nešto najljepše i bezuslovnu ljubav djeteta. Budući da živimo u situaciji u kakvoj živimo, osim jednokratne pomoći porodiljama, potrebno je podstaći roditelje da imaju svoje nasljednike. Neophodno je pokušati pronaći finansijska sredstva koja bi se mladim bračnim parovima, ne starijim od 35 godina, za dvoje i više djece, obezbjeđivala novčana pomoć na mjesečnom nivou, do recimo druge ili treće godine života djeteta. Tim novcem pokrili bi se mjesečni troškvi pelena i određenih potrepština za bebe, sve do momenta kada dijete napuni dvije ili tri godine i kada mu više te stvari ne budu bile potrebne. Za roditelje iz socijalno ugroženih kategorija, taj period bi gledali da produžimo ili kada djeca krenu u školu, obezbijediti im besplatne udžbenike, ruksake, pribor za školu i neke čekove sa određenim iznosom novca, kako bi sebi mogli kupiti pristojnu odjeću za školu. Također je neophodno što prije krenuti sa konkretnim aktivnostima za osnivanje ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje u Kalesiji, kako bi naša djeca imali što bolje uslove za odgoj i obrazovanje.

Zaista je sramotno dosadašnje ponašanje općinskih vlasti kada su u pitanju obilježavanja značajnih datuma, odgađanja obilježavanja istih bez da se obavijeste porodice i slično. Transparentnost u obilježavanju značajnih datuma treba da je prisutna, posebno kada su u pitanju datumi od historijske važnosti za Kalesiju, datumi kada je neko svoj život dao da bismo danas imali ono što imamo. Sramotno je kako samo „oni na vlasti“ polože cvijeće na mezare ili spomen obilježja. Gdje je tu porodica, čija bol ne jenjava godinama zbog izgubljenih članova?! Njihov glas niko ne čuje. Onima na vlasti bitno je uslikati se sa cvijećem i poslati u medije da su se i ove godine sjetili onih koji su svoje živote dali za ovu zemlju. Ne znaju oni, da se njihove porodice njih sjećaju svaki dan, a da su baš na dan njihove pogibije zaboravljenje, nepozvane i nepoželjne. Oni koji trebaju biti u prvim redovima nisu ni obaviješteni da je došlo do pomijeranja obilježavanja bitnih datuma. Svjedoci smo koliko se to puta dešavalo. Zajedno ćemo se izboriti da oni koji to zaslužuju, koji u grudima i duši kriju najveći bol, zasigurno budu u prvim redovima i najbliži našim ljiljanima i šehidima.

Uspostavljanjem industrijskih zona u cijeloj Kalesiji, doveli bismo u ravnomjeran položaj sve dijelove općine, a time dali priliku za jednak razvoj, što do sada nije bilo slučaj. Industrijske zone su jedan od važnih alata kojima se stvaraju preduslovi za razvoj privrede, što doprinosi otvaranju novih i rastu postojećih preduzeća, novom zapošljavanju, poticaju domaćih i stranih investicija, proizvodnje i izvoza, prenosu novih tehnologija i znanja te stvaranju dodatne vrijednosti. Međutim, razvoj industrijskih zona mora biti utemeljen na pretpostavkama održivosti, tj. ravnomjernom i pravilnom korištenju prostora, uz maksimalno očuvanje i zaštitu prirodnih resursa i okoliša. Koristi od uspostave industrijske zone za općinu i regiju prepoznaju se kroz direktan uticaj na lokalni budžet (doprinosi, porezi), kroz povećanu vrijednost zemjljišta, poduzetničke aktivnosti i zapošljavane. Uspostavom sistema upravljanja ovim zonama dovelo bi do privlačenja novih investitora, a postojećim bi se pružila dobra usluga kroz redovno i kvalitetno održavanje. Time bi se utjecalo i na ravnomijernu razvijenost na području cijele općine, što je i cilj poduzetničke aktivnosti i zapošljavane. Uspostavom sistema upravljanja ovim zonama dovelo bi do privlačenja novih investitora, a postojećim bi se pružila dobra usluga kroz redovno i kvalitetno održavanje.

Privreda i privrednici zaslužuju poseban status jer stvaraju novu vrijednost, čije su refleksije višestruko pozitivne. Privrednici u Kalesiji do sada nisu imali zasluženi status. Iako je njihov rad jako bitan za cijelu zajednicu, jer stvaraju dobrobit za sve, do sada to nije cijenjeno. Privrednici od svog rada žive, a procedure sa kojima se redovno susreću otežavaju im poslovanje. Porezi koje plaćaju bez obzira kakva im sezona bila, „bacaju“ ih u dodatne troškove, jer prvo moraju zaraditi za državu pa tek onda za sebe. A država, svjedoci smo, rijetko ima poticaje za njih. Kako bismo olakšali rad privrednicima sa područja Kalesije, neophodno je uvesti novitete u vidu ureda za privredu, pojednostavljenje procedure za izdavanje dozvola, prioritetno rješavanje zahtjeva, ured za savjetovanje za buduće poduzetnike, te ukidanje raznih taksi koje moraju plaćati. Svjesni smo da su privrednici i poljoprivrednici fabrike na otvorenom, te da njihov rad zavisi od vremenskih uslova. Štete koje prave poplave, grad te jaki vjetrovi, u većini slučajeva oni rješavaju kreditnim zaduženjima. Cilj je i da uvedemo hitna rješavanja i eliminišemo posljedice vremenskih nepogoda sredstvima iz budžeta, kako bi njima dali poticaje za napredovanje i kako svoja privredna i poljoprivredna gazdinstva ne bi morali gasiti.

Kalesija je jedna od općina u kojoj je u zimskim danima za hronične bolesnike i osobe sa respiratornim smetnjama opasno izlaziti napolje, ali kako za njih tako i za sve građane.  Kalesija još uvijek nije riješila problem daljinskog zagrijavanja privatnih i javnih objekata na ekološki prihvatljiv način. Svima je poznato da je trenutno u centru Kalesije smještena kotlovnica na čvrsto gorivo (ugalj) koja u vrijeme sezone grijanja, zajedno sa individualnim ložištima u privatnim i javnim objektima, pogoršava kvalitet zraka do te mjere da je skoro pa opasno otvoriti prozor. Ove godine Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice po prvi put sufinansiralo je nabavku kotlova na pelet, te su se i građani sa područja naše općine prijavljivali na ovaj javni poziv. Međutim, prelazak par kuća na ekološki prihvatljivo zagrijavanje jeste pohvalno, ali nije dugoročno rješenje za enormnu zagađenost zraka. Kalesiji je potrebno sistemsko rješenje zagrijavanja ovih objekata na način da se izgradi eko toplana koja će koristiti bio masu za proizvodnju toplotne energije (kora, piljevina, sječka), a koja će pored nekoliko zgrada u centru moći snabdijevati toplotnom energijom i šire područje općine. Na ovaj način smanjila bi se zagađenost zraka, ali i očuvalo zdravlje građana.

U sistemu javne rasvjete na području Općine Kalesija su, u najvećem broju slučajeva, zastupljene svjetiljke koje koriste živine, natrijumove i metalhalogene sijalice. U SAD-u i EU su živne sijalice već zabranjene za upotrebu zbog velike količine žive koja je štetna po zdravlje ljudi. Također, svi nabrojani izvori svjetlosti su energetski neefikasni zbog velike potrošnje električne energije, u poređenju sa LED izvorima svjetlosti. Ono za što ćemo se zalagati, jeste izgradnja savremenog sistema javne rasvjete na cijelom području Općine Kalesija korištenjem ekološki prihvatljivih izvora svjetlosti (LED izvori svjetlosti), štedimo na potrošnji električne energije, a korištenjem LED izvora svjetlosti u javnoj rasvjeti smanjujemo troškove održavanja, također smanjujemo emisije CO2 u atmosferu, smanjujemo svjetlosno onečišćenje te ostvarujemo, kako je već navedeno, značajne finansijske uštede. Promjenom regulacije (smanjenjem intenziteta) javne rasvjete može se uštedjeti i do 50% energije, a sistemom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja. Cilj je da se putem javno-privatnog partnerstva na području Kalesije uspostavi sistem LED rasvjete,sa sistemom daljinskog upravljanja (pametna LED rasvjeta), čime će se značajno smanjiti troškovi električne energije i održavanja, a time i steći uslovi da javna (ulična) rasvjeta na području cijele općine bude finansirana iz budžeta općine. Izgradnja savremenog sistema javne rasvjete nosi sa sobom brojne prednosti, povećanje sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, povećanje sigurnosti građana Općine Kalesija, ušteda dijela novca koje je svako domaćinstvo izdvajalo za račun za javnu rasvjetu, očuvanje okoliša,… Time bi se i budžet građana uvećao za sredstva koja su do sada izdvajali za rasvjetu, a doprinijeli bismo i očuvanju okoliša. Upravljanje i održavanje javne rasvjete na području cijele Općine bi bilo u nadležnosti javnih komunalnih preduzeća.

Građani Kalesije imaju pravo znati ko su uposlenici u javnom sektoru naše općine i kolika su njihova primanja, s obzirom da se finansiraju novcem samih građana. Uspostavom javnog registra svaki građanin bi imao mogućnost da na jednostavan način putem interneta provjeri ko su uposlenici javnog sektora naše općine, te na koji način su dobili posao. Smatramo da tu treba navesti i stručne kompetencije samih uposlenika. Provjeriti da li su stručni za posao koji rade i da li ga rade kako treba. Nastojat ćemo stati u kraj zapošljavanju stranačkim i rodbinskim vezama, i na pozicije koje se tiču samih građana uposliti ljude koji će raditi svoj posao kako treba, stručno i profesionalno.